IX. gimnazija Zagreb

Tko to tamo laže?

Svatko za sebe, budimo iskreni, misli da zna najbolje ili je barem u stanju upiti dosta laži kako bi stekao sigurnost i suzbio strah te uklonio sve moguće prijetnje od nepoznatoga. Ljudi se boje stranoga, pogotovo kada je upakirano u maske, samoizolacije i lažne, zlonamjerne dezinformacije. Ne znam jeste li čuli da cjepivo za koronavirus služi za kontrolu ljudi ili kako je zapravo korišteno kao biološko oružje za ekonomsku destrukciju konkurentnih korporacijskih sila svijeta. Cjepivo, naravno, služi i kao oblik sredstva za kontrolu živčanog sustava kao i samoga uma.  Širenje laži poput one da je COVID-19  napravljen sa svrhom rješavanja viška populacije na Zemlji ozbiljno šteti psihičkom zdravlju, pogotovo starijih skupina ljudi, i šalje jasnu poruku društvu da nam gerijatrija samo skuplja prašinu. Ima toga još, od toga da je klorokin dokazani lijek i da se alkoholom ubija virus, tekao on kroz naše grlo ili još gore - kroz nozdrve, do druge krajnosti po kojoj onaj tko primi cjepivo protiv koronavirusa, neće dva mjeseca smjeti piti alkohol. Takve kontradiktorne tvrdnje daju nam razlog da ih ocijenimo kao lažne i zatim opovrgnemo. Na tome radi SZO, ali i druge neprofitne i humanitarne organizacije koje žele podići svijest u borbi protiv lažnih informacija koje su, upozoravaju, jednako štetne kao i širenje samoga virusa.

Opet taj internet

Ovih dana vrhunsku ljudsku glupost možemo vidjeti na djelu u punom potencijalu i to ni manje ni više nego na internetu. Širenje lažnih informacija putem aplikacija poput Vibera i WhatsAppa o tome da dolazi smak svijeta i da nikome ne možemo vjerovati postaje sve češće, a razmišljanje vlastitom glavom slučaj endemskih razmjera. Neke od takvih informacija dovode većinom do toga da si jednostavno ne možemo pomoći, već se samo onako istinski nasmijati od srca. Tako su nastale razne šale i internetski memovi, a u eksploziji humora jedna od zastupljenijih i općepoznatih šala je ta kako je 5G mreža izazvala pandemiju preko svojih nevidljivih frekvencijskih valova. Plan je bio izumiti virus kako bi tvrtke koje se bave proizvodnjom higijenskih potrepština, farmaceutske industrije i Netflix ostvarili profit. Nepobitna činjenica da je virus, kao i tjestenina, potekao iz Kine, a Talijani su ga proširili svijetom u suodnosu je s apsurdnom preporukom da se lakat koristi za kašljanje, a zatim opet za pozdravljanje.

Stožer ili stražar

 I dok ljudi zbijaju pošalice i pokušavaju pobjeći barem na trenutak od stvarne situacije, iz kutka naše sobe na crnome monitoru pojavljuje se ekipa hrvatskoga stožera. Svatko želi čuti ono što mu odgovara, a političari i mediji pravi su stručnjaci govorenja jednoga i obećavanja trećega. Problem je u tome da ni oni sami ne znaju mnogo o novonastaloj situaciji, ali im je dana uloga da smire narod i ponude neke konkretne odgovore, ali ne i bogomdana rješenja. Jednoga ćemo dana tako čuti kako nam maske zapravo uopće nisu potrebne, a drugoga da bez njih nećemo smjeti na ulicu. Također ćemo se veseliti i biti na raskošnim zabavama, pogotovo ako smo visokopozicionirani članovi stranke u vrijeme izbora, a onda odjednom biti začuđeni podatkom da ne smijemo proslaviti Novu godinu i blagdane sa svojim najmilijima. Nije li sve to neobično? Kako to da naposljetku doista povijest pišu političari, bez smisla za moral i ljudsku empatiju? Gaziti po drugima, mijenjati istinu okrećući vodu na svoj mlin i reći nešto čisto zbog zadatka obilježja su aktualne situacije na Balkanu. Formirati mišljenje poput onoga da je Kina izumila virus kako bi proširila ograničenje kretanja i slobodu govora na druge zemlje i tako uspostavila totalitarnu vlast te omogućila komunistima da se probiju na vrh zvuči suludo. Takve sulude i nedosljedne ideje dovoljno su dobre da bilo tko na medijskoj platformi povjeruje u njih.

Igramo se emocijama, a na kocku stavljamo ljudske živote

Sve se to već spomenuto svodi na igranje s klasičnim alatom emocija koji imamo na raspolaganju kako bismo dugo uživali u životu, a ne ga skratili. Strah, mržnja, nezadovoljstvo, anksioznost, tuga i depresija - bilo koja od tih negativnih emocija može zaživjeti u svakome od nas te varirati različitim intenzitetima ovisno o pojedincu. Tako teške emocije ne proizlaze iz čistog mira niti će nestati brzinom svjetlosti od trenutka kada se pojave u našoj glavi. Naime, depresivnih i uzrujanih građana u posljednje vrijeme ima sve više, a ta je pojava uzrokovana ni manje ni više nego medijima i to kao postučinak koronavirusa. Dovoljno je da vlast potegne jedan konac kojim nas kontrolira i prikaže sasvim poželjnu i svima prihvatljivu verziju istine. Teorije zavjera pa tako i skrivanje istine od svijeta uzrokuju drastične, kataklizmičke posljedice, o kojima nitko ne razmišlja hladne glave. Kriza javnog zdravstva, zavjere i nepovjerenje u pouzdanost cjepiva, prosvjedi te ostali oblici socijalnih nereda i polarizacije društva nisu slučajnost. Svi mi želimo slobodu govora, kretanja, ali i ono najvažnije - istinu. A što činimo? Dopuštamo da se istinom manipulira, da se uništava uzorak očitog i reprezentira takozvani totalitarian tip-toe u kojem se događanja u svijetu prikazuju kao nasumične pojave. Moramo preuzeti odgovornost iz esencijalnog zajedništva te tako, oslanjajući se jedni na druge, pokrenuti promjene.

Tko preživi pričat će!  Zar se na to sveo život?

Potrebno nam je bolje obrazovanje u području medijske pismenosti kako ne bismo povjerovali u sve što čujemo i vidimo. Većina populacije nije medijski pismena u mjeri da prepozna lažne vijesti koje im se plasiraju, zato se trebamo ugledati na Finsku, Veliku Britaniju, Francusku i Italiju koje, u usporedbi s Hrvatskom, prema istraživanju koje je provela agencija Gallup, kotiraju izuzetno visoko na ljestvici medijske pismenosti. Razdoblje pandemije koronavirusa pokazalo je stvaran primjer manipulacije masom. Mediji su direktno prouzrokovali širenje kaosa budeći najmračnije ljudske emocije. Koristili su strah kako bi upravljali dovoljno neupućenom populacijom te iskoristili priliku kako bi isprali mozgove konstantnom repeticijom negativnih poruka u mislima građana. Kada se pojavi nesigurnost, pesimističan stav i instinkt za preživljavanje, ne preostaje ništa drugo osim vjere i oslonca u ono što nam je već poznato. Tada građani traže još lažnih informacija, statističkih podataka i toksičnog stava prema problemu. Prepuštanje samodestruktivnom ponašanju samo zato što se ne želimo suočiti s problemima dovodi do statičnog rituala širenja lažnih informacija u društvu gdje ostajemo samo pijun u općem svjetskom kolapsu.

Sljedeći put kada proširiš neku lažnu ideju na drugoga, sjeti se da širiš pravi virus, ne znajući da će posljedica vjerojatno biti gora i od samoga virusa, cijena ljudskoga života.

Nikolina Marijan, 2. a